Ako bismo govorili u metaforama, vjerojatno bi rekli da je hrana za lijep osmjeh šala, smiješan prizor, ljubavni trenutak… Ali ovog puta fokusirat ćemo se na pravu hrani: Proljeće i ljeto nas sigurno najviše potiču na uravnoteženu prehranu s više vježbanja i zdravog načina života. Nastojmo očuvati te pozitivne navike i kad su dani kraći i hladniji. Za lijep osmijeh vrlo je bitna uravnotežena prehrana. U nastavku saznajte koji su vitamini i minerali po mišljenju američke Akademije za opću stomatologiju važni za zdravlje zuba i desni te koja hrana na jelovniku nije poželjna.

Vitamini i minerali

Kalcij

Kalcij izgrađuje najveći dio zuba i kostiju, pa tako i čeljusti. Njegovo pomanjkanje povećava rizik od nastanka upale desni i pojave karijesa. Nalazi se u mnogo namirnica. Brokula i kineski kupus iznimno su bogati kalcijem, dok je najpoznatiji izvor kalcija mlijeko i mliječni proizvodi. Izvor kalcija su također mahunarke, školjke i smokve.

Željezo

Pomanjkanje željeza može uzrokovati glositis – upalu sluznice jezika i pojavu ranica. Željezo sadrže brojne namirnice – crveno meso, jetrica, cjelovite žitarice, crvena paprika, tamnozeleno lisnato povrće i lješnjaci.

Vitamin B3 (niacin)

Pomanjkanje vitamina B3 može uzrokovati pojavu neugodnog zadaha i afti u ustima. Nalazi se u pilećem mesu i ribama.

Vitamin B12 i B2 (riboflavin)

Afte u ustima mogu nastati i uslijed nedostatka ta dva važna vitamina (B12 i B2). Crveno i pileće meso, jetrica, svinjetina, riba i mlijeko dobar su izvor vitamina B12. Pronalazimo ga i u kvascu, jajima, špinatu i bademima.

Vitamin C

Nedostatak vitamina C može uzrokovati krvarenje desni i kasniji gubitak zuba. Jagode, papaja, agrumi i sirova crvena paprika odličan su izvor vitamina C. Sadrže ga još i kupus, brokula, grašak i krumpir.

Vitamin D

Vitamin D je vrlo značajan, jer pomaže tijelu apsorbirati kalcij. Čovjek koji je izložen suncu, za svoje potrebe prima dovoljno vitamina D, a njegovo pomanjkanje može se osjetiti kao peckanje u ustima, gorak okus ili okus po metalu te smanjenje čvrstoće zuba. Nedostatak vitamina D može oslabjeti zubno meso te zube učiniti poroznima i više podložnima nastanku karijesa. Glavni izvor vitamina D je mlijeko, riba, neobrađen maslac, žutanjak i jetrica.

Hrana za NEugledan osmijeh

Neke su namirnice štetne za naše zube. Možemo ih se odreći ili smanjiti njihovo konzumiranje, ali u svakom slučaju treba izuzetno paziti na temeljitu oralnu higijenu.

Ugljikohidrati

To su šećeri – glavni neprijatelji zdravih zuba. Prerađujući šećere, mikroorganizmi koji se nalaze u zubnim naslagama na površini zuba stvaraju velike količine kiselina koje razaraju zubnu caklinu i uzrokuju karijes. Namirnice bogate ugljikohidratima, poput krumpira, kruha, tjestenine, slanoga peciva, za zube mogu biti gotovo isto štetne koliko i šećeri (slatkiši).

Ljepljiva hrana

Grožđice, energetske pločice, bomboni i med su hrana koja se lako lijepi na zube. Slina, koja je inače naš prirodni štit od šećera, vrlo teško ispire šećer s njih.

Žvakaće gume, bomboni i lizalice

Ti su slatkiši vrlo štetni za zube jer se šećer koji sadrže razvlači po zubima tvoreći svojevrsni slatki plašt. Uvijek kad je šećer u ustima prisutan dulje vremena, povećava se mogućnost nastanka karijesa.

Gazirana pića

Ta pića u sebi sadrže puno šećera. Prema nekim podacima boca bezalkoholnog gaziranog pića od 2,5 dcl sadrži 10 čajnih žlica šećera. Gazirana pića uzrokuju kiselinsku eroziju cakline zuba, zub slabi te dolazi do stanjivanja i odlamanja njegovih rubova. Budući da prilikom prekomjernog unosa pića s mjehurićima, zdravi zubi mogu biti ugroženi, njega zuba mora biti još temeljitija.

Prirodni sokovi

I ovi sokovi najčešće sadrže veće količine šećera, što može uzrokovati oštećenje zubne cakline i nastanak karijesa.

Temeljito čišćenje zubi

Za lijep osmijeh nije bitno samo brinuti za uravnoteženu prehranu, već se valja posvetiti i redovitom i temeljitom čišćenju zuba. Na taj način uklonit ćemo bakterije iz zubnih naslaga, koje su ujedno i glavni uzročnik nastanka karijesa i upale desni.

Ne preporuča se zube oprati neposredno nakon obroka jer je tada pH vrijednost u našim ustima niža, a dodatno četkanje povećava mogućnost oštećenja cakline. Poželjno je isprati usta vodom, a s četkanjem pričekati barem 15 minuta.

Za bolju oralnu higijenu možete učiniti mnogo ako zube temeljito i precizno očistite ujutro i uvečer. Temeljitim i redovitim četkanjem uklanjamo mekane zubne naslage, odnosno bakterije i time smanjujemo mogućnost nastanka karijesa i upale desni. Najbolje je upotrebljavati mekanu četkicu za zube s nekoliko tisuća finih, tankih vlakana, s kojom ćete moći učinkovito i bez uporabe prevelikog pritiska temeljito ukloniti zubne naslage sa zuba i iz ruba desni. Nikako nemojte zaboraviti očistiti i međuzubne prostore. Koristite međuzubnu četkicu odgovarajuće veličine i/ili zubni konac. O pravilnoj upotrijebi četkice za zube i međuzubne četkice te zubnog konca savjetujte se s dentalnim stručnjakom. Svaka osoba ima jedinstvenu usnu šupljinu i za njezino održavanje potreban je alat u skladu s njegovim potrebama. Individualno učenje o oralnoj higijeni pod mentorstvom dentalnog stručnjaka jedini je pravi način kako naučiti temeljito i pravilno održavati oralnu higijenu. Svatko tko želi može upotrebljavajući pravilne tehnike održavanja oralne higijene očuvati svoje zube doživotno. Redovitim preventivnim pregledima kod doktora dentalne medicine (barem dva puta godišnje) i uz njegovo savjetovanje možemo provjeriti da li je naša vještina čišćenja zadovoljavajuća i temeljita.